EGZOTIČNI PIŠTOLJI - 7 mm PENNA

[nobile157]

Znaš kako se nekada pričalo: PAROLA JE : SNAĐI SE , DRUŽE !!!

[nobile157]

Osnuj udrugu (ujedno i klub praktičnog streljaštva, registriraj je i najavite policiji da ćete pucati na nekom mjestu kao kamenolom, vrtača ili neka udolina gdje nema nikoga

[blackpowder]

PONIKVE ILI VRTAČE

Ponikve, vrtače ili doci pojavljuju se kao veće forme sa širinom, dubinom i dužinom od desetak metara do nekoliko stotina metara.
Poznati geomorfolog Cvijić (1893) prepoznao je vrtače kao karakterističan fenomen za kršku topografiju, a njihov značaj uspoređuje Grund (1914) sa značajnim dolinama u fluvijalnim terenima.
Jednu od jednostavnih i opće prihvaćenih definicija vrtače daje Ford (1992). Po njemu vrtače ili ponikve su depresije u kršu obično kružnog do subkružnog oblika u tlocrtu, i u promjeru od nekoliko do oko 1 kilometar. Bočne strane vrtača mogu biti od blagih do vertikalnih padina i mogu biti duboke od nekoliko metara pa do nekoliko stotina metara. Pojavljuju se pojedinačno pa sve do gusto pakiranih skupina duž rasjednih pukotina i na mjestima pomaka u karbonatnim sedimentima i dominiraju terenom kao što je to i slučaj u središnjem dijelu Biokova.

Fenomen vrtača vezan je isključivo za krške terene izgrađene od karbonatnih stijena ( vapnenca i dolomita), te rjeđe za terene koje izgrađuju gipsevi i soli.
Nalaze se posvuda po kršu, no najviše ih ima na krškim visoravnima, na padinama su rjeđe, a na strmim padinama ih gotovo i nema (Mihevec 1997).
Brojnost ponikava je mala ili je nema na području male okršenosti, a najviše ih je na izrazito okršenim terenima izgrađenim od čistih vapnenaca iz razdoblja kredne starosti. Uz tu brojnost različita je i njihova dubina, odnosno širina i dužina na samoj razini terena i pri njihovu dnu s tanjim ili debljim zemljanim tlom.
Njihov osnovni oblik jest ljevkasto udubljen izgled okruglasta, zaobljena ili duguljasta proširenja. Postanak takvih oblika vezan je za korozijski i mehanički rad površinske i podzemne vode. Podzemni erozijski i korozijski rad vode uvjetovao je stvaranje šupljina nad kojima se obrušavao strop. Urušenjem stropa nastale su ponikve, vrtače, doci raznih oblika. Površinska oborinska voda nastavila je svoju korozijsku djelatnost, pa se u dnu ponikve postepeno nakuplja crvenica koja se danas koristi kao obradivo tlo. Brojnost vrtača na 1 km2 ovisi o razlici u sastavu stijena, odnosno o razlomljenosti pojedinog krškog područja koje je nastalo u geološkoj prošlosti. Već iz topografije karata vidljiva je razlika u rasporedu vrtača i na samom masivu Biokova.

S obzirom na način postanka razlikujemo dva osnovna tipa vrtača;

1) Vrtače nastale korozivnim udubljivanjem s površine
Zbog različitog stupnja raspucanosti i propusnosti vapnenaca, oborinska voda ponire u podzemlje i otapajući pri tome vapnenac uzrokuje nastanak vrtača. Na mjestima gdje voda koncentrirano ponire u dubinu otapanje vapnenaca je najintenzivnije. Prilikom otapanja vapnenaca zaostaje netopivi ostatak u obliku zemlje crvenice koji pogoduje duljem zadržavanju vode čime korozija još više pojačava.

2) Vrtače nastale urušavanjem
Urušne vrtače znatno su rjeđe od onih nastalih otapanjem. Samo ime govori da su nastale urušavanjem stropa nad velikim podzemnim šupljinama. Obično imaju strmije bokove od korozijskih, a ponekad mogu biti vertikalnih, te čak prevjesnih bokova. Nastaju dugotrajnim postupnim rušenjem stropa i bokova podzemnih dvorana.
Osim ova dva osnovna mehanizma postanka vrtača, u prirodi postoji čitav niz prijelaznih oblika gdje procesi korozije vapnenaca i urušavanja u podzemne šupljine djeluju istovremeno i međusobno se nadopunjuju.

[nobile157]

Otkud znaš, jesi li probao??? BEZ NEGATIVNE VIZUALIZACIJE, MOLIM!!!

[nobile157]

Dakle, kao prvo, moraš imati REGISTRIRANI KLUB, što znači sve potrebne papire iz Ureda državne uprave, a onda se PISMENIM putem, sa potpisom i pečatom kluba obratiš načelniku PU ili PP, pa zatražiš mogućnost treniranja uz obrazloženje da je zakon o oružju manjkav jer nije predvidio mjesta predviđena za vježbe gađanja za strijelce, dok za lovce jest. Onda navedeš da se u europskim zemljama (a gdje bi i mi željeli biti) dozvoljeno treniranje i natjecanje u kamenolomima i slično, pa pronađeš odgovarajuće mjesto gdje nema šetača, berača gljiva i slično, i na kraju, naravno, potpisnik je odgovoran za sve što se dogodi na tom pucanju. Ako te odbiju, onda se žališ ministru, a onda daš sve u novine. Jesam li bio jasan?

[nobile157]

Trst 052.JPG

Trst 053.JPG

Trst 054.JPG

Trst 056.JPG

Trst 057.JPG

Trst 058.JPG

[Luger]

Metak izgleda "opako", malo vuče na .30 US Carabine.

[Mike_Torello]

Hibrid Berette i 1911?

[istra champion]

Mene po navlaci i cijevi (3 slika) asocira na STEYR-HAHN M-1911 .

[Mike_Torello]

Imas pravo, sad kad si spomenuo onda sam i ja skuzio =)

[nobile157]

Izgleda kao 1911, ali cijev je FIKSNA.
7x23
Ovo na slici je "civilno" streljivo, ono za policiju je izuzetno opako, buši pancirke kao sir.

[Mike_Torello]

Znaci streljivo je opako nesto slicno kao i 7.62x25mm Tokarev? =)

[nobile157]

Ne, metak je još "opakiji" od 7,62 x 25.
Verzija za policiju ima početnu brzini oko 820 m/s!

[Mike_Torello]

A koju brzinu ima standardna verzija?

BTW. jel slucajno znas koja je pocetna brzina za onaj 20%+P 7,62x25mm Tokarev?

[nobile157]

7,62x25 je imao oko 600 m/s, a ona češka verzija 20% više.