hr-oruzje.org

Ariel wrote:Prije par godina sam pročitao jedan primjer, kad su matematičara pitali kako povećati šansu aviona za povratak iz borbenih djelovanja u Drugom svjetskom ratu. Dali su mu na analizu statističke podake o oštećenim avionima koji su se vratili iz borbe (nemojte me držati za brojke, pišem iz sjećanja). Brojali su pogotke i mjesta pogodaka:

Rep - 30% pogodaka
Krila - 20% pogodaka
Trup - 10% pogodaka
Motor - 5% pogodaka
Kabina - 1% pogodaka

Avion mora ostati lagan i ne može se oklopiti cijeli. Potrebno je oklopiti samo najkritičnija mjesta, kako bi se razumno povećala šansa za povratak u bazu.

Kako biste vi oklopili avion?

Ako ga gadja Bofors 40mm nikako.Tu mu oklop ne moze pomoci,moze mu pomoci jedno Majka Bozija od skrpjela ,ili pijana posada Boforsa

Darko11 wrote: Ako ga gadja Bofors 40mm nikako.Tu mu oklop ne moze pomoci,moze mu pomoci jedno Majka Bozija od skrpjela ,ili pijana posada Boforsa

Hahaha, slažem se potpuno, gađao Bororsom 40 mm ploveću metu, pa sam vidio što joj pogodak radi

Darko11 wrote:

Ariel wrote:Prije par godina sam pročitao jedan primjer, kad su matematičara pitali kako povećati šansu aviona za povratak iz borbenih djelovanja u Drugom svjetskom ratu. Dali su mu na analizu statističke podake o oštećenim avionima koji su se vratili iz borbe (nemojte me držati za brojke, pišem iz sjećanja). Brojali su pogotke i mjesta pogodaka:

Rep - 30% pogodaka
Krila - 20% pogodaka
Trup - 10% pogodaka
Motor - 5% pogodaka
Kabina - 1% pogodaka

Avion mora ostati lagan i ne može se oklopiti cijeli. Potrebno je oklopiti samo najkritičnija mjesta, kako bi se razumno povećala šansa za povratak u bazu.

Kako biste vi oklopili avion?

Ako ga gadja Bofors 40mm nikako.Tu mu oklop ne moze pomoci,moze mu pomoci jedno Majka Bozija od skrpjela ,ili pijana posada Boforsa

Upravo tako!
Evo da se i ja nadovezem malo na temu posto sam bio fan ww2 dugi niz godina. Gledajuci stvarne snimke zabiljezene kamerama u to doba, mogu reci da u zracnim bitkama gdje je napad dolazio uglavnom od lovaca, lovci su lovce napadali odozada i vecinom gadjali krila dok nisu otpala ili se razletila. U slucaju napada lovaca na bombardere, napad je dolazio odozada ili obrusavanjem odozgora pritom gadjajuci motore bombardera. Sto se tice npr. njemacke protuzracne obrane nemam podatak koje su sve kalibre i vrste topova koristili, ali pouzdano znam da protiv njihovog flaka 88mm ni jedan oklop nije imao sanse. Otkidao je i krila i repove na saveznickim bombarderima.

Njemačke 88mice su bile i strah i trepet i oklopa na kopnu,ne samo aviona .
Bili su postavljeni i na flak tornjevima.

Operator wrote:

Darko11 wrote:

Ariel wrote:Prije par godina sam pročitao jedan primjer, kad su matematičara pitali kako povećati šansu aviona za povratak iz borbenih djelovanja u Drugom svjetskom ratu. Dali su mu na analizu statističke podake o oštećenim avionima koji su se vratili iz borbe (nemojte me držati za brojke, pišem iz sjećanja). Brojali su pogotke i mjesta pogodaka:

Rep - 30% pogodaka
Krila - 20% pogodaka
Trup - 10% pogodaka
Motor - 5% pogodaka
Kabina - 1% pogodaka

Avion mora ostati lagan i ne može se oklopiti cijeli. Potrebno je oklopiti samo najkritičnija mjesta, kako bi se razumno povećala šansa za povratak u bazu.

Kako biste vi oklopili avion?

Ako ga gadja Bofors 40mm nikako.Tu mu oklop ne moze pomoci,moze mu pomoci jedno Majka Bozija od skrpjela ,ili pijana posada Boforsa

Upravo tako!
Evo da se i ja nadovezem malo na temu posto sam bio fan ww2 dugi niz godina. Gledajuci stvarne snimke zabiljezene kamerama u to doba, mogu reci da u zracnim bitkama gdje je napad dolazio uglavnom od lovaca, lovci su lovce napadali odozada i vecinom gadjali krila dok nisu otpala ili se razletila. U slucaju napada lovaca na bombardere, napad je dolazio odozada ili obrusavanjem odozgora pritom gadjajuci motore bombardera. Sto se tice npr. njemacke protuzracne obrane nemam podatak koje su sve kalibre i vrste topova koristili, ali pouzdano znam da protiv njihovog flaka 88mm ni jedan oklop nije imao sanse. Otkidao je i krila i repove na saveznickim bombarderima.

Lovacki karabin sa mekom SP municijom npr 30-06,7x64... probije oko 2 cm gvozdja na 100m daljine.Osobno sam probao.Kakav bi onda oklop trebao avionu da ga zastiti od flaka 88m to ne mogu zamislit u to vrijeme.Cak ne od topa 88mm,nego od 12,7mm mitraljeza sa pancirnom municijom.

A da ne spominjemo raketnu protuzracnu obranu, i zrak zrak (fire and forget) sustave.

Ti oklopi su funkcionirali i utjecali na dizajn modernih zrakoplova. IL-2 Sturmovik je dobar primjer WW2 oklopljenog zrakoplova. Danas je to A-10.

Koga ova tema zanima ima puno materijala na netu, a na temu WW2. To je razdoblje zanimljivo jer je udarilo temelje današnjoj taktici. Boom and zoom ili energy fight umjesto klasičnog WW1 dogfighta. Taktike izbjegavanja projektila... Danas se više ide u smjeru elektroničkih sustava. ECM, Stealth, raketni sustavi koji se sami usmjere ka cilju bez obzira na smjer lansiranja...
A kako se vidjelo na primjeru sukoba Armenija-Azerbajdžan. Bespilotne letjelice, UAV, su imale odlučujuću ulogu.

Evo par videa koga zanima tema, naglasak na WW2. Trening filmovi USAF tokom WW2.

Izbjegavanje protuzračne obrane.
https://youtu.be/yRd_AW1aZ8M

Počeci energy fighta (kako se boriti sa u klasičnom dogfightu superiornim Zero).
https://youtu.be/C_iW1T3yg80

Kabinu pa ako ima još mjesta i motor jer su se samo 1 % aviona sa pogotkom u kabinu USPILI VRATITI (ključna riječ " vratili "ostali koji su tamo pogođeni se nisu vratili) usto pogledas i koliko kabina proporcionalno prostora zauzima naspram ostatka aviona , ali sigurne ne zauzima samo 1 %

Današnje protuzračno oružje radi na principu da eksplodira kraj cilja i gelerima raznese ili ošteti cilj
i toliko je učinkovito da nebi htio biti u pilotskoj kabini.
https://www.youtube.com/watch?v=ZAJ7g7SlyRk

matezg1 wrote:Današnje protuzračno oružje radi na principu da eksplodira kraj cilja i gelerima raznese ili ošteti cilj i toliko je učinkovito da nebi htio biti u pilotskoj kabini.

Ma dobro, sistemi jesu dorađeni, ali zrna koja su se prije ispaljivanja naštimavala da se rasprsnu na određenoj udaljenosti, kada budu u blizini zračne mete i tako je onesposobe, koristila su se dosta u WW2.
Ja sam prije 40 i kusur godina bio artiljerac u opsluzi Bofors 76 mm, koji je proizveden mislim oko 1930. god. i dobro su mi poznati ti detalji. Već tada smo znali da je to jako zastarilo.
Za mlazne letilice odavno postoje elegantni lanseri sa ramena čiji se projektili ne rasprskavaju u blizini cilja, to nije ni potrebno, jer lansirani iz spretih ruku oni i ne promašuju.

Moderni sustavi ne promasuju, ali samo ako pogode.
Cinjenica je moderni PA sustavi da imaju razvijene sustave navodjenja, ali sad bi neka vojna statistika trebala vidjeti, koliko je postotak gubitaka aviona, uz moderne avionske protumjere. (ni avionske protumjere nisu za zanemariti)

Ko se sijeća one stare priče o detaljima dizajna borbenih aviona?
Firma napravila fantastičan borbeni avion, ali imaju problem, kod slijetanja, prevelika naprezanja na spoj krila sa trupom i krila otpadnu.
Problem dugo nisu mogli riješiti i na kraju se odluče raspisati natječaj, traže nogoga ko bi moga imati riješenje, lova nije u pitanju, spremni platiti koliko god triba. Javi se lik, kaže da je iz priče skužio
u čemu je problem, te da misli ima riješenje. Kaže im da po spoju di se krilo spaja s trupom sve okolo naokolo izbuše red rupica. Njima to zvuči malo čudno, ali jbg, provaće, što im drugo preostaje?
Izbušili oni rupice, testirali, avion aterira bez problema, svi ushićeni, bogato će nagradili genijalca za tako dobar savjet, ali zanima ih kako je lik došao do te ideje, opsjedaju ga da im otkrije tajnu.
Kaže on, ma nema veze, glavno je da je pomoglo, ne volim o tome govoriti, ali kad ste baš navalili, evo reći ću vam iskreno kako sam došao do te ideje.
Sjedim ja tako na zahodskoj školjki, čitam u novinama o vašem problemu i natječaju koji ste raspisali i sine mi nešto. Svaki put kad posegnem za WC papirom očekujem da će se rasparati točno
po onim rupicama koje su za to i napravljene, ali ne, para se svakuda samo ne po tim rupicama i nije mi jasno zašto. To me asociralo na vaš problem i mislim se, zašto ne i to probati.

Druga prica iz industrije kalodonta.
Oce u menadzmentu da povecaju prodaju.
Sve pokusavaju ne ide.
Daju interni natjecaj u firmi, da se javi ko ima ideju.
Javi se radnik iz proizvodne linije:
Kaze, na vrhu tube od paste za zube, prosirite promjer rupe.
Povecali prodaju!

Jer se pasta stavlja na cetkicu po centimetru duzine, a ne po kolicini u gramima.
S vecom rupom porasla potrosnja.

jolly wrote:
Druga prica iz industrije kalodonta.
Jer se pasta stavlja na cetkicu po centimetru duzine, a ne po kolicini u gramima.
S vecom rupom porasla potrosnja.

dobaaaar
Samo što si iša u offtopic, sad smo na avionima

Total offtopic,ali nije prvi puta
Pa da vas malo educiram....znate li koja je optimalna količina zubne paste?
Dovoljno je istisnuti zubnu pastu veličine zrna graška.
Bez obzira na veličinu rupe
Ako im sad padne prodaja,ja sam naježio...

Mirok wrote:Total offtopic,ali nije prvi puta
Pa da vas malo educiram....znate li koja je optimalna količina zubne paste? Dovoljno je istisnuti zubnu pastu veličine zrna graška.
Bez obzira na veličinu rupe Ako im sad padne prodaja,ja sam naježio...

Ne petljaj se ti u to, ovo je bilo za ne tako dobro informirano široko tržište

Gotovo je sad
Ali możda me nagradi Drušvo za zaštitu potrošača ?
Moš mislit.....

Mirok wrote:Total offtopic,ali nije prvi puta
.

Dececi,
da vam objasnim,
ja sam ozbiljan lovac i sportski strijelac. Time se bavim.

A hobi mi je povremeno off topicarenje

Neeeema veze!
Ja ti nebum zameril,nebu ti ni Hawk zamirija,a ostali su shvatili da si ti primjer da se to i najboljima dešava

Vazno da se svi mi lijepo druzimo na dnevnoj bazi!