hr-oruzje.org

Zanima me kako se pripremate s nekoliko stajališta:

- psihičko (razmišljanje o točnosti pogotka)
- tjelesno (tjelesna sprema i razina kondicije), kako se razigibavate, koliko dugo i koje vježbe nakon obavljenog treninga
- vježbe brzine (izvlačenje, izmjena spremnika)....
- vježbe preciznosti
- koordinacija pokreta

Kako odrađujete i jeli vježbate neke od radnji doma (nekakav npr dječji gun) i sl.?

Dijelom ću sam sebi odgovoriti na pitanje, ali volio bih čuti i vidjeti i vaša iskustva.... ovo su moji dojmovi.

Neću pisati detalje bez dogovora s predsjednikom kluba, ali ću napisati nešto o mojim doživljajima sa stanovišta civila i prvog kontakta sa sporstkim gađanjem.

U subotu smo održali probni trening i moji rezultati, premda nisu bili ni u kojem planu, nisu bili loši. Dapače, ugodno sam iznenađen.

Pogodio sam nekoliko double Alphi, Charlija i par Delti. Nijedan Miss, što mi je posebno bilo drago. Za probu klasičnim stilom od 4 komada 2 devetke i 2 osmice - mislim da nakon godina nepucanja (cca 10) ovo i nije tako loš rezultat. Činjenica je da sam za razliku od kolega bio užasno spor. Trudio sam se biti što precizniji - kolege to već uvelike jesu... Dobio sam savjet koji ima smisla - bolje je biti u startu sporiji, pa uz preciznost graditi brzinu, nego obrnuto.... ispravite me ako griješim.

Najveći problem mi je bio "novi hvat" iliti držanje pištolja. Činjenica je da sam u VP-i imao pogrešan stav i držanje (a opet je bilo rezultata iza mene). Na ovaj novi stav se treba naviknuti, ali vidim da je pitanje puno vježbe i još više rada. Nešto je koliko sam čitao dijelom opisao BP u svome trenažnom procesu.

Tjelesna sprema nije presudna, ali je svakako jako poželjna. Od činjenice da se ipak u rukama drži gan od kilograma pa do pognutog stava. Trčanja ima i cijeloj priči daje jednu lijepu dinamiku. Jedino je potrebno stvarno naučiti policijsko kretanje (razlika je u odnosu na moje vojno) što je meni kao početniku bilo kao da imam drvene noge i ruke. Ali vidim da će ići jer pred kraj sam se počeo pravilnije kretati.

Koncentracija i koordinacija mogu predstavljati problem jer sve mora biti na visokoj razini - stalno paženje na sigurnosna pravila i zone pucanja i praćenje mete.

Zapravo ova kombinacija praćenja i rada po sigurnosnim pravilima i usredotočenosti na mete izgledaju kao dva kontradiktorna zahtjeva koja su pomirena u IPSC-u.
Svakako dobra stvar i za ovaj prvi trening mi se jako svidjela.

Kolko se po treningu opizdi metaka? 100, 200?

ALPHA wrote: - brzina - ako se odnosi na izvlačenje oružja - ima izreka "glatko je brzo" - u početku vježbaj pravilnu tehniku izvlačenja oružja, izmjene spremnika i sve ostalo, brzina dolazi i povećava se sa brojem ponavljanja

Izreka (kako sam ja čuo) ide "Sporo je glatko, glatko je brzo" i meni se osobno jako sviđa.

Izgleda da sam dirnuo u dobru točku što se svega ovoga tiče.

Razmišljao sam dok ne prođem prvanu proceduru i nabavim pištolj uzeti zbog oblika i mase plinsko-startni model sličnih karakteristika (npr. Umarex model Walthera P22 sa DA načinom rada - link: http://www.hunter-kz.hr/index.php?base= ... 39&eid=139) pa sa početničkim holsterom i držačima streljiva vježbati osnovne radnje.
Ovo bi normalno bilo na suho i bez pucanja. Radilo bi se o koliko mi se čini poprilično vjernoj simulaciji stvarnog stanja, ali možda i griješim.


I, da, hvala puno. Svakako ću gnjaviti sa pitanjima, jer vidim da će ih biti poprilično.

ALPHA wrote:Gle sve je to stvar pojedinca.
Nije sve ni u trošenju streljiva, jer nekada si više napravio sa 50 komada (ovdje mislim na kvalitetu) nego sa 150.
Kod treinga je bitno imati neki okviran plan i znati što radiš.
.

Ma ja sam upravo pito zbog toga..nemam love sad za svaki trening potrošit 200 metaka..ako ti kažeš da sa 50 mogu nešto korisno napravit, onda super.
Hvala na odgovoru.

@Patch tu imaš filmove kak se trenira sa airsoft replikama za IPSC

http://www.youtube.com/user/Rocket2011

ALPHA wrote:Mislim da ti je pametnije te novce uložiti u opremu za pravi gun, ako se odlučiš na aktivno sudjelovanje u IPSC-u.
Vrijeme do kupovine svog pištolja i opreme vjerujem da kroz treninge sa dečkima iz kluba možeš odrađivati sa njihovim pištoljima
i opremom.
Ali ako imaš neodoljivu želju, tko te može spriječiti.

ha, ha, ha.... nema neodoljive želje. na trenzima pucam s ganovima koji su vlasništvo kolega iz kluba - uz njihov nadzor. ali problem se pojavljuje kada neke od radnji treba ponoviti doma jer na treningu sam naučio, a doma treba vježbati.
zato sam pisao ono sve ranije - a i meni se ne razbacuju novci na lažnjaka koji mi neće biti od koristi kada pravi gan dođe. bolje mi je to potrošiti na opremu ili streljivo.

Ovaj vikend sam trenirao -gledajući takmičenje ( Suhodol BiH) ,učio pravilnik i pucao (150 kom).
Imao sam dobrog trenera, malo mi je problem što u trenutku okidanja pomjerim, tako da mi grupe idu u gore lijevo što je instruktor kaže tipično za dešnjake.

Mogu konstatirati da je IPSC dosta zahtjevan ali i zanimljiv sport.
Kada sam polako pucao na prvoj stazi prvi dan, uspio sam nakon nekog vremena oboriti sve mete iz prve i kartonsku dvije alfe.
Ali kada su mi drugi dan mjerili vrijeme, e tu je bilo uh, neku metu i po tri puta.
Treba iskustva , steći rutinu, znači pucati ,pucati i pucati.

Evo slika sa takmičenja + my woman koja se dosta dobro pokazala. ( sory slike su loše skidane sa video clipova)

Dobro je, samo reci curi - ženi da se ne naginje UNATRAG kada puca, to je poza ne dihaj streljaštva, nije dobra za IPSC. Ovdje moraš biti malo nagnut prema NAPRIJED.
Važno za početnike: NE ŽURITI, treba POGODITI. Brzina dolazi kasnije, s vremenom. A računaju se pogoci, nema ništa od brzog ispucavanja metaka, a sve misevi ili delte.
Još nešto: količina ispaljenog streljiva bez učenja tehnike gađanja je bacanje streljiva. Znači, tehnika, preciznost, a brzina dolazi sama po sebi nakon treniranja i treniranja.

^^Je l' postoje kakve IPSC vježbe 'na suho' tj. kad si doma / nisi na poligonu?
To me baš podsjeti ovo što si reko za bacanje streljiva, pa reko, da pitam.

Nobile hvala na savjetima.

Breadfan wrote:^^Je l' postoje kakve IPSC vježbe 'na suho' tj. kad si doma / nisi na poligonu?
To me baš podsjeti ovo što si reko za bacanje streljiva, pa reko, da pitam.

Evo ja ću ovdje izložiti svoj sistem, (samo nemojte se smijati) , ali meni je efikasan.

Imam laserski nišan, fino papirnim selotejpom učvrstim prekidač od lasera ispod okidača. Kada povučem do određene dubine pali se laser. Ja nišanim na mehanički, kada do određene dubine povučem okidač laser bljesne i na meti vidim pogodak . Mete u stanu daljina 6-7 m. Vjerujte da dobro funkcioniše ovaj trening na suho.

Nema razloga za podsmijeh, svatko si može sam osmisliti ono što mu najbolje odgovara. Ja ponekad vježbam potezanje i prepunjavanje dok gledam film na TV-u.
A kada škljocam, ipak stavim pufer patronu.

Kažu: slika govori više od riječi.

-My XDM, spreman za trening.

Samo nemoj zaboraviti na trzaj pištolja kod opaljenja. To sa laserom ne možeš dobiti, a kod gađanja tek vidiš kuda ti nosi grupa. Najčešća greška je gađanje niže od onog mjesta gdje pucaš.

Evo jedan foto sa jučerašnjeg treninga.
Sa deset metara nemogu promašiti kada pucam lagano, ali kada povećavam brzinu događa mi se da prilikom okidanja pomjerim.
Znači kada pustim da me iznenadi okidanje, pogodak je. Ali kada naglo povlačim radi brzine radim odklon i promašaj, koji me nervira. Sa gore spomenutom vježbom sa laserom nemam greške.

Pokazali su mi i neku vježbu sa čaurom na zatvaraču i pucanju na suho da se ne pomjeri, tu isto nemam problema.

Zato sam i rekao da laseri, air soft, paintbol i slično ne daju REALNU sliku, nema trzaja.
Vježbaj polagano, u više serija, nakon nekog vremena ćeš vidjeti da si brži a preciznost ostaje.
Naravno, moraš koristiti tajmer da vidiš vrijeme i kada si točno opalio koji metak. Jedino tako možeš steći osjećaj.
Još nešto: pravilan hvat, kontrola pištolja od prvog do zadnjeg ispaljenog metka i potpuna koncentracija je recept za dobar rezultat.

Iako govorim isključivo u kontekstu klasičnog streljaštva, ostvarujem najbolje pogotke kad "isključim" anticipaciju praska/trzaja tj. zamislim da okidam s puferom a ne s bojevim metkom. Mislim da je to u biti i jedan od najvećih problema kod strijelaca. Svi mi u sobi s plastičnjakom možemo 'gađat' metu na zidu bez problema, nišan neće otić ni u jednu stranu, ali kad se ode na streljanu i onda ljudi počnu mislit na onaj BANG!, u milisekundama prije opaljenja dolazi do one "mini-panike" i okidač se povuče prejako, nekontrolirano, zglob ruke se malo savije..i dobiješ loš hitac.

Tehnika "pusti da me iznenadi prasak" je uistinu dobra za one koji se na nju mogu naviknut, al' meni ne leži, tj. više mi odgovara onaj gore navedeni način. No, mislim da je najbitnije u čitavoj priči naći si ono što ti najbolje paše i što će ti proizvest najbolje rezultate, da l' na ovaj ili onaj način.

I ja sam razmišljao da je to problem psihološke prirode, neki grč pred okidanje koji napravi problem. E sad pošto ja ne mislim ići kod psihologa radi toga . Ima li ko još kakvu ideju koja bi mogla tu pomoći, osim pucanja,pucanja i tako stjecanja rutine?

Da dođeš samnom na trening to bismo riješili bez problema (to u biti i nije tako veliki problem).