Onty wrote:
Kod nas su stvari bitno drugačije, medvjedi nisu problem, a na vepra je 10 mm Auto veoma solidan naboj. Jer, budimo na čistu, samilosni hitac na srnjaka je jedna stvar. Na većeg vepra je sasvim druga, u pravilu i moguće opasna. Jedan naš novinar je iz ĆZ 9x19 sasuo svih 16-17 hitaca u napadajućeg vepra i na kraju ga je uspio oboriti i izvući se neozlijeđen. Ali mi sam kaže da nije uspio na vrijeme skočiti na poveći kamen, loše bi se proveo.
nedostatak kulture oruzja, kvalitetne edukacije u svim civilnim sektorima gdje se ima oruzje u gradjanskom drustvu, a ovdje primarno govorimo o lovackoj edukaciji, dovodi do ovoga.
Negdje na YT je bio snimak napada vepra gdje neko puca iz 9mm i prazni cijeli okvir, meci zaprasuju po vepru u napadu, i on tek nakon cijelog okvira pada pred noge covjeka.
Za tek skolovanog i licenciranog lovca, pojam energije metka i efekta na divljac je nepoznat.
9x19 se vrti u prosjeku 500-600 joula (ima i nesto jacih), a 10Auto, nesto preko 1000 joula (uz poneko jace punnjenje, ovisno o prozivodjacu, ali to nije niti blizu papovke, a ni 223, puscani srednje snage, i koji su jos uvjek nedovoljni za svinju po pravilniku).
Karabinski metak za divlju svinju, pravilnik trazi 2500 joula na 100 m.
To su smjernice za trazenu energiju. I sto se moze ocekivati.
Pistoljem se samilosni daje u glavnu ili vrat. I to je hitac u CNS. I to mora iz blizine da se pogodi. Sto je veca udaljenost, teze pogoditi
Ako se ne pogodi CNS bez obzira na kalibar pistolja, efekt ce biti los. Ovo se moze ocekivati ako se puca s vece udaljenosti u svakojakim uvjetima, sumrak, uzbudjenost, mrak, grmlje, necista meta, itd
Isti pogodak sa jacim kalibrom iz karabina, imat ce bolji efekt.
Kod vepra ili medvjeda, ne prilazi se blizu za takav hitac ako su jos zivahni.
A samilosni se radi karabinom sa solidne sigurne udaljenosti, koja omogucuje takav hitac.
To moze biti ucinjeno odmah popravnim hicem iz puske ako se lovi sa ceke, ili prilazenjem na blize da je cista nisanska linija do divljaci. 10tak metara.
Karabin rjesava sve. Pa i zaustavni hitac ako dodje do napada.
Zanimljivo da je glavna kocnica za takav samilosni popravni/hitac da se nedogodi, ono klasicno, ne pucati drugi put da se ne razbije previse mesa. (mesarska logika)
U zivotu pamtim jedan samilosni hitac. Ali ne kod nas , nego u Africi
Hartebeest pogodjen u visoku plecku, davao je znake zivota kad smo prisli, bio je miran na desnom boku ali je disao.
Pogodak u visoku plecku je cesto puta samo varljiv sokirajuci hitac, samo zato jer moze trenutno sokirati zivce u kicmi i rezultirati momentalnim padom, takav hitac pogadja visoka pluca ili ih promasuje skoro kao i cijelu vitalnu zonu, a srce skoro sigurno, i divljac se moze ustati, i pobjeci makar na tri noge.
Samilosni je u toj situaciji uslijedio u plecku, za tu priliku, po sred vitalne zone - plecka/srce/pluca. Puska.
Ovo ujedno i dokazuje da se za samilosni hitac s 30 centimetara udaljenosti moze i puska korisiti.
A da ne govorimo na malo dalje, sa sigurne udaljenosti ako je takva situacija, kad treba naciljati.
U zakljucku - Pistolj za samilosni je bolje imati nego nemati. I ako mogu radije bih ga iskoristio za samilosni iz neposredne blizine, nego karabin.
Ali ne u svim situacijama. Samo tamo di mogu prici divljaci toliko blizu, da mogu pogoditi CNS.
Lovac mora biti svjestan ogranicenja ovog oruzja (tehnickih, ali i osobnih ogranicenja).
Za ilustraciju.
Harry Selby, poznati Africki profesionalni lovac (mozete ga izguglati), cijelu svoju karijeru 50 godina nosio je colt woodsman 22LR kao pistolj za samilosni.
Jer u uvjetima kad se moze prici blizu, doovoljan je 22lr za hitac u CNS, kroz uho, za samilosni
Kod nas je propis 300 joula energije, sto je jos bolje.
Ali poanta je pogoditi CNS, ako se to ne moze pogoditi, sigurno koristi se puska. Sto Harry Selby jest i cinio.